Maromak nia bolu ikus ba nia hilin sira ne'ebé namkari iha mundu tomak
 
 
“No ha'u rona ema ida nia lian iha Ulai nia klaran;
nia hakilar no dehan, Gabriel, esplika ba nia vizaun ne'e" Daniel 8:16.
 
 
Nota Esplikasaun badak ne'ebé halo rezumu ba profesia bíblika sira husi Daniel no Apokalipse
Anju Na'in Tolu nia Mensajen sira husi Apokalipse 14.
Ne'e maka lia-loos tolu hosi livru Daniel nian ne'ebé revela ba santu sira hafoin julgamentu iha primavera 1843 no hafoin ida iha loron 22 Outubru 1844. Ignora papél Sábadu nian, Adventista sira uluk labele komprende signifikadu loloos hosi mensajen sira-ne'e. Adventista sira ne'ebé hein Kristu nia fila-fali liga ona sira nia esperiénsia ho "hakilar iha meia-noite" ka "meia-noite" ne'ebé sita iha ai-knanoik kona-ba "virjen sanulu" iha Mateus 25:1-13, iha ne'ebé anúnsiu kona-ba "Noivu nia fila-fali" maka evoka.
1- Tema tesi-lia nian ne’ebé dezenvolve iha Dan.8:13-14 no asuntu mensajen anju dahuluk nian iha Apok.14:7: “Hamta’uk Maromak no fó glória ba nia, basá nia oras tesi-lia nian to’o ona, no adora ida ne’ebé halo rai, lalehan no bee-matan sira! »: fila fali ba sábadu loos, loron hitu, loron divinu úniku. Sábadu Judeu nian no loron deskansa semana-semana nian, Maromak ezije iha ninia ukun-fuan dahaat hosi ninia ukun-fuan sanulu.
2- Denúnsia ba Roma papal, “dikur ki’ik” no “liurai diferente” husi Daniel 7:8-24 no 8:10-23 to’o 25, ne’ebé simu naran “Babilónia boot” iha mensajen husi anju daruak husi Apok 14:8: “Nia monu ona, nia monu ona, Babilónia Bo’ot » liuliu tanba “Loron-domingu, ne’ebé boot liu! loro-matan”, ne'ebé hetan hosi Imperadór Constantino I ne'ebé harii nia iha loron 7 fulan-Marsu tinan 321. Maibé espresaun "nia monu ona" ne'e justifika hosi revelasaun hosi nia natureza maldisaun hosi Maromak tanba nia fó hatene ba nia atan Adventista sira hafoin tinan 1843, iha tinan 1844, hodi restaura prátika Sábadu ne'ebé abandonadu" "She monu no lakon" Maromak lia-loos nian fó sai nune'e nia vitória hasoru kampu bosok relijiozu nian.
3- Tema tesi lia ikus nian iha-ne’ebé “ahi mate daruak nian” kona rebelde sarani sira. Ida-ne'e maka imajen ne'ebé aprezenta iha Dan. 7:9-10, tema ne’e dezenvolve iha Ap. 20:10-15, no sai hanesan asuntu ba mensajen anju datoluk nian iha Apk 14:9-10: “No ida seluk, anju datoluk, tuir sira, hodi dehan ho lian maka’as: Ema ruma adora animál fuik no nia imajen, no simu nia marka iha nia ulun, sei hemu iha nia liman, tua-uvas Maromak nia hirus nian, ne'ebé fakar lahó mistura iha kopu nia hirus nian, no sei hetan terus ho ahi no enxofre iha anju santu sira nia oin no iha Bibi-Oan nia oin": Iha ne'e, Domingu identifika ho "marka animál fuik nian".
Nota korespondénsia idéntika hosi númeru sira hosi versíkulu alvu sira iha Daniel 7:9-10 no Apokalipse 14:9-10.
 
Anju dahaat: nia mosu de'it iha Apokalipse 18 iha-ne'ebé nia deskreve proklamasaun finál hosi mensajen Adventista tolu antes ne'ebé hetan benefísiu hosi naroman divinu hotu ne'ebé mai atu fó naroman ba sira dezde 1994 no to'o mundu nia rohan, katak, to'o primavera 2030. Ida-ne'e maka papél ne'ebé obra ida-ne'e tenke hala'o. Naroman ne'ebé mai atu fó naroman ba nia revela kulpa sira tuituir malu: hosi relijiaun katólika, dezde 538; husi relijiaun protestante, dezde 1843; no instituisaun ofisiál Adventista nian, dezde 1994. Monu espirituál sira-ne’e hotu iha nu’udar kauza, iha sira-nia tempu: rekuza naroman nian ne’ebé Maromak nia Espíritu Santu propoin iha Jezús Kristu. “Iha tempu rohan nian” ne’ebé temi iha Dan. 11:40, Igreja Katólika halibur iha ninia maldisaun grupu relijiozu hotu-hotu, sarani ka lae, ne’ebé rekoñese ninia ministériu no ninia autoridade; ida-ne'e iha ninia aliansa "ekuménika" nia okos ne'ebé, hafoin Protestantizmu, Adventizmu ofisiál tama iha tinan 1995.
Tanba espetativa ofisiál tolu kona-ba Jezús Kristu nia fila-fali koko, iha Maromak nia matan, ninia dixípulu sarani sira-nia fiar. Sira hotu bazeia ba interpretasaun sira hosi testu profétiku sira ne'ebé prepara hosi Maromak ba objetivu ida-ne'e. Prova fiar nian ida-idak fó justifikasaun ba nia atu taka ba ema balun no loke ba ema seluk, asesu ba nia naroman santu. Fallansu maka fatal, maibé ligasaun entre lalehan no rai nune'e mantein beibeik ho manan-na'in sira. Iha sítiu ida-ne’e, espetativa tolu Jezús Kristu nian, iha data sira 1843, 1844 no 1994, estuda, esplika no justifika. Ba sira ne’ebé nafatin iha ninia aprovasaun no bensaun, dezde 2018, Jezús Kristu fó hatene ona data primavera 2030 nian ne’ebé sei marka ninia fila-fali loloos. Esplikasaun sira ne’ebé aprezenta bazeia ba xave sira ne’ebé fó husi Bíblia Sagrada de’it, baze perpétua úniku fiar sarani nian; maibé, ha’u espesifika, kona-ba Bíblia ne’ebé liberta husi erru prinsipál sira ne’ebé ninia tradutór sira halo; lia-loos divina ne'ebé disponivel nafatin iha testu orijinál ebraiku no gregu nian.
Espetativa sira kona-ba Jezús Kristu nia retornu gloriozu organiza hosi nia iha dame relijioza osidentál ne'ebé hetan hosi destruisaun hosi podér koligasaun rua; papizmu sivíl, monárkiku no relijiozu, Katóliku Romanu. Maromak Kriadór boot organiza, planeia, programa no revela buat hotu no Revolusaun Franseza ne'ebé nakonu ho raan hetan instigasaun hosi nia entre tinan 1789 no 1798 hodi halakon, temporáriu, tirania katólika. Iha profesia sira nia naroman, faktu istóriku boot sira hetan signifikadu relijiozu. Evidénsia sira hotu iha sítiu ida-ne'e, iha obra sira no dokumentu sira ne'ebé hakerek, ko'alia ka kanta ne'ebé nia oferese ba ita-boot. Prezente husi lalehan oferese ho gratuita no ninia nutrisaun espirituál barak, gratuita tomak, asesivel no bele download iha sítiu ida-ne'e.
 
“Ksolok ba sira ne'ebé lee no sira ne'ebé rona liafuan sira husi profesia ne'e no halo tuir buat sira ne'ebé hakerek iha laran! Basá tempu besik ona" Apokalipse 1:3
 
Sé maka ho pasiénsia lee obra sira-ne'e hotu no koñese sira nia konteúdu sei la hetan deziluzaun, maibé hetan rekompensa riku no espirituál.
 
2 Korinto 4:3-4
“…Ita-nia evanjellu subar karik, subar ba sira ne’ebé atu lakon, ba sira ne’ebé la fiar, iha sira ne’ebé maromak mundu ne’e nian taka tiha sira-nia neon, atu nune’e naroman evanjellu glória Kristu nian, ne’ebé Maromak nia ilas, labele nabilan ba sira.»
"No se liafuan profétiku nafatin la komprende, ida-ne'e sei hela nune'e de'it ba sira ne'ebé tenke lakon."
 
Nune’e mós, iha sumáriu ba revelasaun sira ne’ebé aprezenta iha dokumentu ne’e hatene katak, atu “justifika santidade”,
dezde primavera tinan 1843 ne’ebé estabelese ho dekretu Maromak Kriadór no Lejisladór Daniel 8:14 nian, tuir ninia “Evanjellu Rohan-Laek”,
 
iha mundu tomak, mane no feto hotu-hotu,
 
tenke hetan batizmu iha Jezús Kristu nia naran liuhosi imersaun totál atu hetan grasa divina,
 
 
tenke observa Sábadu, deskansa Sábadu loron hitu nian, ne'ebé Maromak santifika iha Gênesis 2, no 4.º hosi Ninia ukun-fuan 10 ne'ebé sita iha Êxodo 20; ida-ne'e, atu prezerva nia grasa,
 
 
tenke fó onra ba lei morál divina no lei dietétika ne’ebé preskreve iha Bíblia Sagrada, iha Gênesis 1:29, Gênesis 3:18 no Levítico 11, (santidade isin nian)
 
 
no labele “despreza ninia liafuan profétiku”, atu labele “hamate Maromak nia Espíritu” (1 Tesalónika 5:20).
 
 
Ema ne'ebé la prienxe kritériu sira-ne'e hetan kondenasaun hosi Maromak atu sofre "mate daruak" ne'ebé deskreve iha Apokalipse 20.
 
 
Samuel & Jean